KOdeCO

Dekarbonizacija: ukidanje ugljena i petrol koksa

Rekonstrukcija postrojenja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske oporabe otpada u tvornici cementa Koromačno

Puni naziv projekta: Rekonstrukcija postrojenja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske oporabe otpada u tvornici cementa Koromačno

Skraćeni naziv projekta: KOdeCO: Koromačno - dekarbonizacija - ekologija

Ulaganje: 210 milijuna HRK

Realizacija: početak 2024.

Zašto je projekt KOdeCO potreban?

U proizvodnji cementa otprilike 40% emisija CO₂ nastaje zbog goriva, a oko 60% zbog procesa taljenja kamena vapnenca.

Realizacija projekta KOdeCo odnosi se na 40% emisija CO₂ iz goriva i obavezna je zbog europskog zelenog plana. Zeleni plan je paket zakona koji postavlja obaveze potrebne da bi Europa 2050. godine postala prvi klimatski neutralan kontinent. Te se obaveze odnose na sve države članice EU. Klimatski neutralan kontinent znači da se svi procesi življenja, rada, putovanja, gradnje i sl. promijene i ekstremno smanje da bi svijet uspio rast globalne temperature ograničiti na 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Taj proces prilagodbe i smanjenja emisija CO₂ zove se dekarbonizacija ili zelena tranzicija. Jedan od ciljeva zelenog plana je ukinuti upotrebu ugljena u Europi, što ćemo u našem slučaju omogućiti ovim projektom i time zadržati status jednog od predvodnika zelene tranzicije u Hrvatskoj.

Zbog takvih obaveza EU Komisija je 2021. izdala nove Tehničke smjernice za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021. – 2027. Prema tim smjernicama, za infrastrukturu koja ima godišnje emisije veće od 20.000 t CO₂e, obavezno je izračunati ugljični otisak prema metodologiji iz tih smjernica. Smjernice pojašnjavaju proces klimatskih priprema koji je obveza za sve infrastrukturne, a sadrže i smjernice o tome kako pitanja klimatskih promjena uključiti u procjenu utjecaja na okoliš.

Dodatno, trenutno se u EU pregovara i o izmjeni pravila trgovanja emisijama CO₂. Tim izmjenama proizvođače se usmjerava da čim prije završe ulaganja u dekarbonizaciju jer će inače plaćati ogromnu cijenu na svaku tonu ispuštenog ugljičnog dioksida (CO₂).

Osim što je to obaveza za sve europske tvornice, Holcim Grupa je prvi proizvođač građevinskih materijala u svijetu, koji je dodatno, dobrovoljno potpisao povelju Ujedinjenih naroda “Poslovna ambicija za 1.5°C” i verificirao akcijski plan do 2030. godine te smo jedini proizvođač građevinskih materijala na svijetu koji je verificirao ciljeve dekarbonizacije do 2050. godine.

Zbog tog obećanja Holcim Grupe, mi smo u Koromačnu krenuli u dogovore za drugu fazu projekta KOdeCO: izgradnju sustava za hvatanje ugljika na dimnjaku peći, kojeg bismo željeli izgraditi 2027. godine. Na taj način, nakon probnog rada, 2029. godine imali bismo nula emisija CO₂. Način na koji ćemo to napraviti ovisi o brojnim istraživanjima i zakonodavnim promjenama na kojima se trenutno radi u svim državama EU.

Što se projektom KOdeCO mijenja?

Prema izračunu ciljevi projekta u Koromačnu su godišnje:

1. ukinuti upotrebu 37.000 tona ugljena i petrol koksa,

2. smanjiti emisije CO₂ za 46.000 tona.

Ugljen i petrol koks ćemo gotovo u potpunosti zamijeniti energetskom oporabom otpada: sad 55% energije za proizvodnju dobivamo iz otpada, a nakon projekta dobivat ćemo 92%. Pri tome vrste otpada ostaju iste koje se trenutno koriste, samo u većoj količini.

U sklopu projekta izgradit će se:

pretkalcinator: produženje postojećeg cjevovoda na izmjenjivaču topline peći, čime dobivamo 5,5 sekundi duže vrijeme predgrijavanja (na fotografiji označeno brojem 1)
novi zatvoreni prostor za privremeni smještaj goriva iz otpada (samo za količinu koja je potrebna za 3 dana rada) i zatvoreni transportni sustav za doziranje u peć, koji će onemogućiti i najmanje širenje mirisa van proizvodnog procesa (na fotografiji označeno brojem 2, ali se ne vidi jer se nalazi iza postojećih postrojenja)
sustav za izuzimanje klorida (na fotografiji označeno brojem 3)

Pretkalcinator (drugi naziv je sekundarni gorionik) nije nešto novo niti inovativno, to je dodatna cijev koja procesu proizvodnje cementa daje dodatnih 5,5 sekundi vremena kako bismo u Koromačnu umjesto ugljena i petrol koksa mogli koristiti gorivo iz otpada. Druge dvije tvornice cementa u Hrvatskoj to već imaju, kao i tvornice u Sloveniji, BiH, Mađarskoj, Austriji, Italiji, Srbiji.

Energetska oporaba otpada u tvornici cementa služi dobivanju temperature od 1.450°C. Tvornica cementa zbog toga nije spalionica. To je jasno razgraničeno u različitim dokumentima na razini EU, pa tako za Najbolje raspoložive tehnike, jedan dokument određuje pravila za proizvodnju cementa, vapno i magnezijev oksid (ovaj dokument odnosi se na proizvodnju cementa), a drugi dokument određuje pravila za spaljivanje otpada (ovaj dokument ni u kojem smislu nije povezan s proizvodnjom cementa).

Osim toga, u peći za proizvodnju cementa na 1 tonu goriva dolazi 12 tona kamena. Ta 1 tona goriva potrebna je da bismo dobili temperaturu od 1.450°C da se preostalih 12 tona kamena, tj. sirovinskog brašna pretvori u klinker, od kojeg se nakon mlina i mineralnih dodataka dobiva cement.

Studija o utjecaju na okoliš rađena je prema količini od 98.000 tona goriva iz otpada, što je teoretski izračun, jer se utjecaj na okoliš računa na maksimalni teoretski kapacitet proizvodnje. Za usporedbu, prošle godine smo za proizvodnju 650.000 tona cementa koristili 66.000 tona goriva (33.000 t fosilnih goriva i 33.000 t otpada) uz 690.000 t sirovine. Nakon KOdeCO projekta za proizvodnju iste količine od 650.000 t cementa, prema prosječnoj kalorijskoj vrijednosti, trebat će nam oko 65.000 t goriva (5.000 t fosilnih goriva i 60.000 t otpada).

Novi dio opreme omogućit će energetsku oporabu goriva iz otpada kakvo nastaje u ŽCGO Kaštijun ili Marišćina.

S obzirom na to da projekt podrazumijeva gradnju, procjenjujemo da će iznos komunalnog doprinosa Općini Raša za projekt KOdeCO iznositi oko 2,5 milijuna kn.

Koji je utjecaj na okoliš?

Zrak

Izračuni u studiji pokazuju da će sve emisije i imisije i dalje biti znatno ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti i da će zrak ostati prve kategorije.

Crvena linija na gornjim grafovima prikazuje dozvoljene razine emisija (granične vrijednosti), plava linija na grafovima prikazuje dosadašnja mjerenja, s time da zadnja točka pod nazivom Max. kapacitet označava stanje nakon KOdeCO projekta, tj. izračunate emisije za maksimalni kapacitet proizvodnje (ovdje donosimo samo emisije o kojima se javno najčešće govori, a u studiji dostupni su svi izračuni).

Granične vrijednosti emisija određuju se u Rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, a temelje se na EU Direktivi o industrijskim emisijama, koja se odnosi na oko 50.000 proizvođača raznih vrsta proizvoda u EU.

Kad kažemo da u našoj tvornici cementa imamo filter, to je zgrada trokatnica (na donjoj fotografiji označena crvenim pravokutnikom). U tom filteru postavljeno je 3.072 komada vreća, na površini od 230 m².

U svakom slučaju, tko god želi doći pogledati kako izgleda sustav mjerenja emisija, dobrodošao je u svakom trenutku.

Novi prostor za privremeni smještaj goriva iz otpada

Predvidjeli smo mali prostor za samo 3 dana rada tvornice.

Prostor će imati sustav ventilacije, čiji se zrak ne ispušta u okoliš nego se vraća natrag u proces proizvodnje klinkera.

Prikolica će prilikom istovara materijala ići 6 do 8 metra u zatvoreni prostor hale radi sprječavanja rasipanja materijala i manjeg utjecaja vjetra, dok sad ide tek oko 1m.

Kao i u nekim drugim našim postrojenjima, postoji rizik od požara. Poznato je da već više od 15 godina svake godine sve više i više podižemo standard zdravlja, sigurnosti i okoliša. Zato smo u ovom projektu, da bismo spriječili rizik od požara, u ugovor s dobavljačem uključili ulaganje od 6,8 milijuna kn u mjere sprječavanja požara.

Buka

S obzirom na to da su se kuće nakon izgradnje tvornice počele graditi odmah uz tvornicu, to je situacija u kojoj već dugi niz godina ulažemo u projekte smanjenja razine buke. U tri godine uložili smo 2 i pol milijuna kuna, a 2021. godine smo napravili prigušivanje 10 ventilatora za hlađenje plašta peći te dodali zaštitu za glavni pogon peći. Trenutno je u tijeku izrada idejnog rješenja, koje će predložiti nove mjere. Jedna od mogućih mjera, za koju trebamo potvrditi koliko će doprinijeti, je izgradnja barijere od izlazne glave peći prema naselju.

U ugovor s dobavljačem ugrađena je obaveza da novoizgrađeni dijelovi postrojenja bit će opremljeni zvučnom izolacijom zbog koje će buka nove opreme biti znatno ispod postojeće razine buke te dodatno 5 dB(A) ispod zakonskog limita.

Promet

Zbog KOdeCO projekta promet će se povećati za 8 kamiona dnevno, što je u ukupnom prometu, koji zbog turizma iz godine u godinu raste, povećanje od svega 0,29%.

Studija o utjecaju na okoliš koju smo radili 2006. godine propisala je izradu transportne studije za zaobilaznicu prema tvornici. Zbog toga smo 2007. godine dostavili primjedbe na prijedlog Prostornog plana Općine Raša, koji je usvojen i obilazna prometnica uključena je u prostorni plan Općine Raša krajem 2011. godine. U tom trenutku ekonomske krize Holcim je poslovao s gubitkom kroz 5 godina, kad je značajno pala prodaja cementa i broj vozila. Od mjera poboljšanja prometne situacije proširili smo parkiralište u dva navrata, 2006. i 2015. godine.

Nakon oporavka ponovo smo počeli raditi na zaobilaznoj cesti, naručili smo izradu Idejnog rješenja prema kojem su od javnih institucija upravo dobiveni posebni uvjeti za gradnju. Uglavnom, kroz mjere ove Studije o utjecaju na okoliš obavezujemo se u suradnji sa svim tijelima nadležnima za realizaciju projekta zaobilazne ceste, izraditi projektnu dokumentaciju za zaobilaznu cestu do kraja 2023. godine te je predati Općini Raša.

Zaključak

Kvaliteta zraka danas u Koromačnu pokazuje da je svaka naša studija o utjecaju na okoliš od 1999. godine do danas ostvarila značajno manje emisije od dozvoljenih i zrak 1. kvalitete. Na isti način garantiramo da ćemo provoditi sve propisane mjere i nakon KOdeCO projekta.

Nastavit ćemo prilagođavati naše poslovanje tijekom srpnja i kolovoza, kako bismo omogućili daljnji razvoj turizma i turističkih djelatnosti lokalnog stanovništva te osigurati sve uvjete za opstanak održivog suživota industrije i turizma.