Plovanija

U istarskom mjestu Plovanija (općina Buje) nalaze se kamenolom i tvornicu betona. Kamenolom u Plovaniji je vapnenački kamenolom koji ima odlična fizičko – mehanička svojstva što ga čini pogodnim za dobivanje široke lepeze proizvoda.

U eksploataciji je još od 1950. godine. Bavi se proizvodnjom kamenih frakcija i betona. Izgrađen je od svjetlosivih i bijelih sitnokristaličnih vapnenaca, vrlo guste, sitnozrnate strukture. To su tanko uslojeni pločasti vapnenci gornje krede (cenomana). Debljina slojeva je od 0,1 do 1 metar. Od 1977. godine eksploatacija se vrši na osnovu rudarskog projekta izrađenog od strane Geološkog zavoda iz Ljubljane, a od 1980. godine na osnovu izrađenog Dopunskog rudarskog projekta, također od strane navedenog zavoda.

Glavna djelatnost je proizvodnja kamenih frakcija i betona. Pored infrastrukture, kontinuirano se ulaže u nabavku nove opreme, povećavajući proizvodnju i uvodeći nove proizvode koji bolje zadovoljavaju zahtjeve kupaca. Kvaliteta proizvoda zajamčena je s jedne strane dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji i stručnošću kadrova te suradnjom s Institutom Graditeljstva s druge strane pa stoga svi proizvodi posjeduju certifikat o kvaliteti.

Eksploatacijsko polje Plovanija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka na području općine Buje. S istočne strane omeđeno je cestom Buje - Kopar. Sa sjeverne strane na udaljenost od 500 metara nalazi se rijeka Dragonja. S južne strane je eksploatacijsko polje omeđeno cestom Plovanija - Umag. Komunikacijski, kamenolom je preko raskršća Plovanija, vrlo dobro cestovno povezan s Bujama (6 km) i Umagom (12 km) te istarskim ipsilonom s Novigradom (12 km) i Porečom (35 km), dok je s druge strane na udaljenosti od 500 m državna granica s Republikom Slovenijom i cestovna veza s slovenskim primorjem.

Nagnuti su prema sjeveru - sjeveroistoku pod kutom od 25 do 45 stupnjeva. U površinskom dijelu do dubine od pet metara uz sustav subvertikalnih dijaklaza razvijene su pukotine zapunjene zemljom crvenicom. Dubinom vapnenac postaje sve čišći. Na otkopnim čelima kamenoloma ponegdje se javljaju kaverne nepravilnog oblika, promjera oko jedan metar, koje su prazne ili napunjene kalcitom, glinom i kamenom drobinom.