Savjeti za primjenu
Svaki poljoprivredni usjev, voćni ili povrtni nasad trebao bi prije početka postavljanja biti kalciziran i opskrbljen hranjivim tvarima. Kalcij i magnezij vrlo su važni biogeni elementi. Biljke usvajaju kalcij u ionskom obliku Ca2 koji utječe na propusnost stanične membrane biljke, te na taj način poboljšava izmjenu tvari stanice s okolinom. Idealno razdoblje za kalcizaciju je proljetni period prije sadnje kultura te nadolazeći ljetni period nakon žetve strnih žitarica.
Sitnija granulacija materijala za kalcizaciju omogućava veću brzinu djelotvornosti zbog veće dodirne površine sredstva i čestice tla. Sitnija granulacija može se primjenjivati na laganim pjeskovitim tlima radi brže djelotvornosti kalcija u manjim količinama, dok se krupnija granulacija u većim količinama može primjenjivati na težim tlima uz produženu djelotvornost.
Holcim uvijek preporuča prvo provedbu analize tla pa prema tome savjetujemo kojim Holcim Agrocal® proizvodom izvršiti kalcizaciju i u kojoj količini.
PRIMJENA Holcim Agrocal® proizvoda
Najpoželjnije je kalcizaciju izvršiti otprilike mjesec dana prije sadnje i sjetve u plastenicima i vrtovima. Praškasto - granulirani materijali imaju brže djelovanje na povrtnim kulturama koje u kratkom vremenskom razdoblju usvajaju potrebna makrohranjiva osobito bogata kalcijem i magnezijem.
Oni plodu pružaju otpornost na pojedine bolesti, a nedostatak se očituje u organima biljaka koji se opskrbljuju floemom – vrhovima biljaka i plodovima.
Nedostatak kalcija najprije se zapaža na mladom lišću kao kloroza, sporijem rastu biljaka i korijena, dok se kasnije zapaža nekroza mladog lišća koje se uvija. Kod povrtnih kultura biljke uslijed nedostatka kalcija postaju grmolike, poliježu zbog slabije stanične stjenke, dok se na nekim vrstama javljaju tamnosmeđe zone s odrvenjelim provodnim snopovima, te pojavom gorkih jamica.
Vrlo prepoznatljiv nedostatak kalcija vidljiv je u obliku vršnih truleži rajčice i paprike zbog slabe transpiracije biljke.
Prije svakog podizanja nasada jabuka, krušaka ili bilo kojeg drugog voćnog nasada potrebno je provesti analizu tla kojom se utvrđuje odnos elemenata u tlu.
Tako npr. uslijed nedostatka kalcija kod jabuke se javljaju gorke pjege zbog loše translokacije kalcija iz lista u plod, a što nam ukazuje na veliku potrebu za unošenjem kalcija u tlo.
Magnezij koji je veoma važan za ishranu biljaka fosforom u sastavu Holcim Agrocala (Ca Mg) terra plusa zauzima 46,02 % te utječe na napredovanje rasta trsa vinove loze, povećanje prinosa, kvalitetu vina i smanjenje kloroze listova.
Svaka žetva usjeva odnosi velike količine magnezija, a ako ga ne vratimo natrag u tlo vidljive su kloroze i npr. žuta pjegavost listova na kukuruzu. Prinosi pšenice, ječma, zobi i kukuruza postaju manji te lošije kvalitete zrna. Dolazi do pojave šturosti zrna žitarica, slabije oplodnje i gustoće sklopa.
Vrijeme primjene
Najpovoljniji trenutak za provođenje kalcizacije je u vrijeme kad je tlo potpuno suho, obično nakon žetve. Materijal treba u potpunosti izmiješati u obradivom sloju, što je moguće dublje, kako bi bio što bliže korijenovu sustavu. Mjesec dana nakon kalcizacije potrebno je odvojeno unijeti organska i mineralna gnojiva bogata fosforom i mikroelementima.
U slučaju da se nakon meliorativne kalcizacije ne provodi sjetva, kalcizacija se može provesti u dva navrata, prilikom prašenja strništa i drugi dio prilikom oranja. Nakon meliorativne kalcizacije potrebno je u plodored uvrstiti kulture koje ne reagiraju stresno na promjenu u tlu.
Kod uzgoja voćaka i vinove loze, kalcizacija se obavlja prije meliorativne gnojidbe organskim gnojivom uz obavezno zaoravanje nakon rasipanja po površini. Nakon kalcizacije i organske gnojidbe vrši se mineralna meliorativna gnojidba. Najbolje je kalcizaciju provesti dvije godine prije sadnje, a godinu dana nakon kalcizacije provodi se meliorativna gnojidba mineralnim gnojivima. U rodnim voćnjacima i vinogradima kalcizaciju je najbolje provesti u periodu mirovanja vegetacije, odnosno u zimskom periodu ili početkom proljeća.
Dopunska kalcizacija se obavlja ovisno o tlu i zahtjevima kultura prema kalciju svakih par godina. U ekološkoj proizvodnji prihvatljivije je provođenje dopunske kalcizacije zbog stalnog održavanja optimalnog pH tla i dovoljne opskrbljenosti tla kalcijem.
Način primjene
Holcim Agrocal pogodan je za strojnu i ručnu primjenu.
Preporučene količine
Važno je potaknuti poljoprivredne proizvođače na provođenje analize tla kako bi primijenili odgovarajuću količinu kalcifikata u skladu sa zahtjevima tla i kulture koja se uzgaja. Analiza tla predstavlja „krvnu sliku“ tla kojim gospodarimo kako ne bi došlo do negativnog učinka uslijed prekomjernog zasićenja strukture tla.
U nastavku su navedene preporučene količine za provedbu kalcizacije koje su dobivene u suradnji sa Agronomskim fakultetom, Zavodom za ishranu bilja a služe samo kao orijentir. Za svaki konkretan slučaj potrebno je izvršiti kemijsku analizu tla.
Količina Holcim Agrocal proizvoda ovisno o kiselosti tla*
| Jako kiselo tlo (pH < 4,5) | Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) | |||
| t/ha | kg/m³ | t/ha | kg/m³ | |
| Pjeskovito tlo | 3 - 6 | 0,3 – 0,6 | 2 – 4 | 0,2 – 0,4 |
| Ilovasto tlo | 6 - 12 | 0,6 - 1,2 | 4 – 8 | 0,4 – 0,8 |
| Glinovito tlo | 12 - 18 | 1,2 – 1,8 | 6 - 12 | 0,6 – 1,2 |
Oranični usjevi
| Kultura | Optimalni pH tla za uzgoj | PJESKOVITO TLO | ILOVASTO TLO | GLINOVITO TLO | |||||||||
| Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | ||||||||
| t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | ||
| Pšenica | 5,5 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 14 | 1,4 | 9 | 0,9 |
| Kukuruz | 5,5 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 14 | 1,4 | 9 | 0,9 |
| Ječam | 5,5 - 7,0 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 8 | 0,8 | 18 | 1,8 | 12 | 1,2 |
| Raž | 5,5 - 7,0 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 7 | 0,7 | 5 | 0,5 | 13 | 1,3 | 7 | 0,7 |
| Krumpir | 5,5 - 6,5 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 6 | 0,6 |
| Grah | 5,5 - 7,0 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 11 | 1,1 | 7 | 0,7 | 17 | 1,7 | 11 | 1,1 |
| Soja | 5,5 - 7,0 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 11 | 1,2 | 7 | 0,7 | 17 | 1,7 | 11 | 1,2 |
| Uljana repica | 5,5 - 7,2 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 7 | 0,7 | 5 | 0,5 | 14 | 1,4 | 7 | 0,7 |
| Šećerna repa | 6,5 - 7,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 8 | 0,8 | 18 | 1,8 | 12 | 1,2 |
| Sirak | 5,0 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 5 | 0,5 | 14 | 1,4 | 9 | 0,9 |
| Suncokret | 5,5 - 7,0 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 11 | 1,1 | 7 | 0,7 | 17 | 1,7 | 11 | 1,1 |
| Bijela djetelina | 5,5 - 8,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 14 | 1,4 | 9 | 0,9 |
| Riža | 5,0 - 7,5 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 7 | 0,7 | 4 | 0,4 | 13 | 1,3 | 7 | 0,7 |
| Duhan | 5,5 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 8 | 0,8 | 6 | 0,6 | 14 | 1,4 | 8 | 0,8 |
Povrće, ljekovito i aromatično bilje
| Kultura | Optimalni pH tla za uzgoj | PJESKOVITO TLO | ILOVASTO TLO | GLINOVITO TLO | |||||||||
| Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | ||||||||
| t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | ||
| Rajčica | 5,5 - 6,5 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 8 | 0,8 | 18 | 1,8 | 12 | 1,2 |
| Paprika | 5,5 - 6,5 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Krastavac | 5,5 - 6,5 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 10 | 1 | 7 | 0,7 | 16 | 1,6 | 10 | 1 |
| Patlidžan | 5,5 - 6,5 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 10 | 1 | 7 | 0,7 | 16 | 1,6 | 10 | 1 |
| Salata | 6,0 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Kupus | 6,0 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Grašak | 5,5 - 6,5 | 6 | 0,4 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 8 | 0,8 | 18 | 1,8 | 12 | 1,2 |
| Brokula | 6,0 - 7,5 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 11 | 1,1 | 8 | 0,8 | 16 | 1,6 | 11 | 1,1 |
| Cvjetača | 6,0 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Mrkva | 5,5 - 6,5 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Luk | 6,0 - 7,0 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 11 | 1,1 | 8 | 0,8 | 16 | 1,6 | 11 | 1,1 |
| Celer | 5,8 - 7,0 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 8 | 0,8 | 18 | 1,8 | 12 | 1,2 |
| Lubenica | 5,0 - 6,5 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 6 | 0,6 |
| Dinja | 6,0 - 7,0 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 12 | 1,2 | 6 | 0,6 |
| Tikvice | 5,5 - 6,5 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Kelj | 6,0 - 7,0 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Cikla | 6,0 - 7,0 | 5 | 0,5 | 3 | 0,3 | 11 | 1,1 | 7 | 0,7 | 16 | 1,6 | 11 | 1,1 |
| Šparoga | 5,5 - 7,0 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 16 | 1,6 | 9 | 0,9 |
| Špinat | 6,5 - 7,5 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 18 | 1,8 | 9 | 0,9 |
Voće i vinova loza
| Kultura | Optimalni pH tla za uzgoj | PJESKOVITO TLO | ILOVASTO TLO | GLINOVITO TLO | |||||||||
| Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | Jako kiselo tlo (<4,5 pH) | Kiselo tlo (4,5 - 5,5 pH) | ||||||||
| t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | t/ha | kg/m3 | ||
| Jagoda | 5,0 - 6,5 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 11 | 1,1 | 7 | 0,7 | 17 | 1,7 | 11 | 1,1 |
| Jabuka | 5,5 - 7,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 11 | 1,1 | 7 | 0,7 | 17 | 1,7 | 11 | 1,1 |
| Kruška | 5,5 - 7,2 | 5 | 0,5 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 5 | 0,5 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Breskva | 5,5 - 7,2 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Šljiva | 5,5 - 7,2 | 5 | 0,5 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 5 | 0,5 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Marelica | 6,5 - 7,5 | 5 | 0,5 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 5 | 0,5 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Trešnja | 5,5 - 7,0 | 5 | 0,5 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 5 | 0,5 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Višnja | 5,5 - 7,2 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 8 | 0,8 | 6 | 0,6 | 14 | 1,4 | 8 | 0,8 |
| Badem | 5,5 - 7,5 | 5 | 0,5 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Kupina | 5,5 - 6,5 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 13 | 1,3 | 6 | 0,6 |
| Malina | 5,5 - 6,5 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 13 | 1,3 | 6 | 0,6 |
| Ribiz | 4,5 - 7,5 | 3 | 0,3 | 2 | 0,2 | 6 | 0,6 | 4 | 0,4 | 13 | 1,3 | 6 | 0,6 |
| Borovnica | 4,3 - 4,8 | ne treba kalcizacija jer treba kiselo tlo | |||||||||||
| Lijeska | 5,0 - 7,5 | 5 | 0,5 | 4 | 0,4 | 10 | 1 | 7 | 0,7 | 16 | 1,6 | 10 | 1 |
| Orah | 5,0 - 8,0 | 4 | 0,4 | 2 | 0,2 | 8 | 0,8 | 5 | 0,5 | 14 | 1,4 | 8 | 0,8 |
| Kiwi | 6,5 - 7,5 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 9 | 0,9 | 6 | 0,6 | 15 | 1,5 | 9 | 0,9 |
| Vinova loza | 5,5 - 6,5 | 4 | 0,4 | 3 | 0,3 | 8 | 0,8 | 5 | 0,5 | 14 | 1,4 | 8 | 0,8 |
*Preporučene vrijednosti dobivene su u suradnji sa Agronomskim fakultetom, Zavodom za ishranu bilja. Vrijednosti su orijentacijske. Za svaki konkretan slučaj potrebno je izvršiti analizu tla.
Kemijska analiza tla
Prije nego provedemo kalcizaciju trebalo bi napraviti analizu tla, kako bi znali koju količinu kalcija treba dodati. Analiza tla kao temelj gnojidbe i povećanja poljoprivredne proizvodnje od velike je važnosti za kvalitetno planiranje daljnih poljoprivrednih radova. Nikako nije preporučljivo napamet provoditi kalcizaciju a tako i gnojidbu tla.
Institucije/laboratoriji u kojima se provodi analiza tla
Popis ovlaštenih laboratorija i referentnog laboratorija za tlo, za obavljanje analize tla, za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla možete potražiti na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na linku u nastavku
https://poljoprivreda.gov.hr/istaknute-teme/poljoprivreda-173/poljopriv…
