KODECO 

Dekarbonizacija: ukidanje ugljena i petrol koksa 

Rekonstrukcija postrojenja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske oporabe otpada u tvornici cementa Koromačno   

Puni naziv projekta:  Rekonstrukcija postrojenja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz povećanje energetske oporabe otpada u tvornici cementa Koromačno 

Skraćeni naziv projekta:  
KOdeCO: Koromačno - dekarbonizacija - ekologija

Zašto je projekt KOdeCO potreban? 

U proizvodnji cementa otprilike 40% emisija CO2 nastaje zbog goriva, a oko 60% zbog procesa taljenja kamena vapnenca.

40% 

emisija CO₂ nastaje zbog goriva

60% 

emisija CO₂ nastaje zbog procesa taljenja kamena vapnenca

Realizacija projekta KOdeCo odnosi se na 40% emisija CO₂ iz goriva i obavezna je zbog europskog zelenog plana.

Zeleni plan je paket zakona koji postavlja obaveze potrebne da bi Europa 2050. godine postala prvi klimatski neutralan kontinent. Te se obaveze odnose na sve države članice EU. Klimatski neutralan kontinent znači da se svi procesi življenja, rada, putovanja, gradnje i sl. promijene i ekstremno smanje da bi svijet uspio rast globalne temperature ograničiti na 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Taj proces prilagodbe i smanjenja emisija CO₂ zove se dekarbonizacija ili zelena tranzicija. Jedan od ciljeva zelenog plana je ukinuti upotrebu ugljena u Europi, što ćemo u našem slučaju omogućiti ovim projektom i time zadržati status jednog od predvodnika zelene tranzicije u Hrvatskoj. 

Zbog takvih obaveza EU Komisija je 2021. izdala nove Tehničke smjernice za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021. – 2027. Prema tim smjernicama, za infrastrukturu koja ima godišnje emisije veće od 20.000 t CO₂e, obavezno je izračunati ugljični otisak prema metodologiji iz tih smjernica. Smjernice pojašnjavaju proces klimatskih priprema koji je obveza za sve infrastrukturne, a sadrže i smjernice o tome kako pitanja klimatskih promjena uključiti u procjenu utjecaja na okoliš. 

Dodatno, trenutno se u EU pregovara i o izmjeni pravila trgovanja emisijama CO₂. Tim izmjenama proizvođače se usmjerava da čim prije završe ulaganja u dekarbonizaciju jer će inače plaćati ogromnu cijenu na svaku tonu ispuštenog ugljičnog dioksida (CO₂). 

Osim što je to obaveza za sve europske tvornice, Holcim Grupa je prvi proizvođač građevinskih materijala u svijetu, koji je dodatno, dobrovoljno potpisao povelju Ujedinjenih naroda “Poslovna ambicija za 1.5°C” i verificirao akcijski plan do 2030. godine te smo jedini proizvođač građevinskih materijala na svijetu koji je verificirao ciljeve dekarbonizacije do 2050. godine. 

Zbog tog obećanja Holcim Grupe, mi smo u Koromačnu krenuli u dogovore za drugu fazu projekta KOdeCO: izgradnju sustava za hvatanje ugljika na dimnjaku peći, kojeg bismo željeli izgraditi 2027. godine. Na taj način, nakon probnog rada, 2029. godine imali bismo nula emisija CO2. Način na koji ćemo to napraviti ovisi o brojnim istraživanjima i zakonodavnim promjenama na kojima se trenutno radi u svim državama EU.

Ciljevi projekta

Ugljen i petrol koks ćemo gotovo u potpunosti zamijeniti energetskom oporabom otpada: sad 55% energije za proizvodnju dobivamo iz otpada, a nakon projekta dobivat ćemo 92%. Pri tome vrste otpada ostaju iste koje se trenutno koriste, samo u većoj količini. 

UKINUTI UPOTREBU

37.000 t

ugljena i petrol koksa godišnje

SMANJITI EMISIJU CO₂ 

46.000 t 

godišnje

ENERGIJA ZA PROIZVODNJU 

92% 

dobivena iz otpada

U sklopu projekta izgradit će se: 

1. pretkalcinator: produženje postojećeg cjevovoda na izmjenjivaču topline peći, čime dobivamo 5,5 sekundi duže vrijeme predgrijavanja (na fotografiji označeno brojem 1) 
2. novi zatvoreni prostor za privremeni smještaj goriva iz otpada (samo za količinu koja je potrebna za 3 dana rada) i zatvoreni transportni sustav za doziranje u peć, koji će onemogućiti i najmanje širenje mirisa van proizvodnog procesa (na fotografiji označeno brojem 2, ali se ne vidi jer se nalazi iza postojećih postrojenja) 
3. sustav za izuzimanje klorida (na fotografiji označeno brojem 3)

Pretkalcinator (drugi naziv je sekundarni gorionik) nije nešto novo niti inovativno, to je dodatna cijev koja procesu proizvodnje cementa daje dodatnih 5,5 sekundi vremena kako bismo u Koromačnu umjesto ugljena i petrol koksa mogli koristiti gorivo iz otpada. Druge dvije tvornice cementa u Hrvatskoj to već imaju, kao i tvornice u Sloveniji, BiH, Mađarskoj, Austriji, Italiji, Srbiji. 

Energetska oporaba otpada u tvornici cementa služi dobivanju temperature od 1.450°C. Tvornica cementa zbog toga nije spalionica. To je jasno razgraničeno u različitim dokumentima na razini EU, pa tako za Najbolje raspoložive tehnike, jedan dokument određuje pravila za proizvodnju cementa, vapno i magnezijev oksid (ovaj dokument odnosi se na proizvodnju cementa), a drugi dokument određuje pravila za spaljivanje otpada (ovaj dokument ni u kojem smislu nije povezan s proizvodnjom cementa). 

Osim toga, u peći za proizvodnju cementa na 1 tonu goriva dolazi 12 tona kamena. Ta 1 tona goriva potrebna je da bismo dobili temperaturu od 1.450°C da se preostalih 12 tona kamena, tj. sirovinskog brašna pretvori u klinker, od kojeg se nakon mlina i mineralnih dodataka dobiva cement. 

Studija o utjecaju na okoliš rađena je prema količini od 98.000 tona goriva iz otpada, što je teoretski izračun, jer se utjecaj na okoliš računa na maksimalni teoretski kapacitet proizvodnje. Za usporedbu, prošle godine smo za proizvodnju 650.000 tona cementa koristili 66.000 tona goriva (33.000 t fosilnih goriva i 33.000 t otpada) uz 690.000 t sirovine. 

Nakon KOdeCO projekta za proizvodnju iste količine od 650.000 t cementa, prema prosječnoj kalorijskoj vrijednosti, trebat će nam oko 65.000 t goriva (5.000 t fosilnih goriva i 60.000 t otpada). 

Novi dio opreme omogućit će energetsku oporabu goriva iz otpada kakvo nastaje u ŽCGO Kaštijun ili Marišćina. S obzirom na to da projekt podrazumijeva gradnju, procjenjujemo da će iznos komunalnog doprinosa Općini Raša za projekt KOdeCO iznositi oko 2,5 milijuna kn.

Koji je utjecaj na okoliš?