Održiva gradnja - nužnost u borbi protiv klimatskih promjena

 

Održiva gradnja nužnost je suvremenog života i jedna od važnih mjera u borbi protiv klimatskih promjena i prilagodbe naše civilizacije globalnom zatopljenju, poručili su sudionici 3. Hrvatskog foruma o održivoj gradnji koji je danas održan u Zagrebu. Forum su zajednički organizirali tvrtka Holcim (Hrvatska) d.o.o. i Građevinski fakultet u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Središnja tema ovogodišnjeg Foruma kojemu je nazočilo više od 170 sudionika bila je "Korištenje obilježja prostora gradnje".

"Gradnja se događa danas, na osnovu određenih iskustava iz prošlosti, a ono što izgradimo, služit će nam i u budućnosti. Dakle, što bolje predvidimo buduće trendove, veća je vjerojatnost da ćemo biti uspješniji u svojem radu", rekao je u svojem izlaganju direktor industrijske ekologije u Holcimu, Žarko Horvat. Dodao je kako takav pristup zahtjeva šire poglede i sustavno educiranje te usvajanje novih znanja, pa i onih iz područja za koja do sada možda nismo ni mislili da su nam potrebna. "Business as usual više jednostavno nije ni dovoljan, ni moguć, potrebno je promijeniti svjetonazor", zaključio je.

O jednom od načina moguće zaštite od izazova što ih donosi globalizacija govorio je prof. Juraj Božičević iz Hrvatskog društva za sustave, predstavljajući projekt razvoja Labinštine. "Razvijamo zamisao društveno odgovornog teritorija, a taj pothvat ostvarujemo na temelju socijalne integracije - povezivanju ljudi kao čimbenika u sustavu. Ukazujemo na važnu ulogu vrednota, a pri promišljanju djelotvornog razvoja životnog prostora zagovaramo industrijsku simbiozu postizanja održivosti integracijom gospodarskih, okolišnih i društvenih djelatnosti.

Danas u kućanstvima u Hrvatskoj 61 energije otpada na grijanje prostora, 15 na kućanske uređaje, 11 na grijanje vode, 10 na pripremu jela te 3 na osvjetljenje - izvjestila je Maja Božičević Vrhovčak iz Društva za oblikovanje održivog razvoja. Prema predviđanjima, prosječan broj stanova u Hrvatskoj s vremenom će rasti, a tako i njihova grijana površina, dok će, usporedo s tim, padati broj stanovnika po kućanstvu. Također se predviđa kako će rasti potrošnja energije za kućanske uređaje, budući da njihova učinkovitost ne smanjuje razinu potrošnje, zaključila je Božičević-Vrhovčak.

A na temu izlaganja o energetici nadovezao se i prof. Ljubomir Miščević sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, podsjetivši na rezoluciju Europskog parlamenta prema kojoj će od 2011. pasivna kuća ili vrlo nisko-energetska gradnja morati postati standard građenja. "Scenarij 3x20 Europske unije - 20 postotno smanjenje energetske potrošnje, emisija CO2 te udjela obnovljivih izvora energije - što se mora ostvariti do 2020, ostvariv je samo pravovremenom i odgovarajućom koncepcijom te odgovorno definiranim mjerama i datumima provedbe energetske učinkovitosti u graditeljstvu", zaključio je Miščević.

Okolišno održiva gradnja danas povezuje prostor i izbor materijala za građenje. "Pažljivim odabirom materijala može se naglasiti dojam kojega bi neki prostor trebao imati te ukazati ne samo na funkcionalnu, već i na oblikovnu povezanost prostora", istaknula je prof. Dubravka Bjegović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, izdvojivši primjer okolišno održive industrije betona.

U okviru Foruma predstavljen je i Savjet za zelenu gradnju - neprofitna nevladina organizacija čiji je cilj promicanje prakse održive gradnje zgrada i gradova diljem Hrvatske.

Holcim i Građevinski fakultet u Zagrebu nastavljaju propitivati različite aspekte održive gradnje pa će tako 4. Forum o održivoj gradnji, koji će se održati iduće godine, biti posvećen javnom prostoru.