Koliko pasivna kuća treba biti pasivna da bi bila pasivna?

19 October 2011
 

Peti forum o održivoj gradnji održat će se 12. studenog, na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Organizatori Građevinski fakultet i Holcim Hrvatska obradili su kroz dosadašnje forume kompleksnost održive gradnje, prostorno planiranje, korištenje prirodnih značajki okoliša i javni prostor. Ove godine tema je pasivna kuća: certifikat ili stil života?

DGNB, LEED, BREEAM, ÖGNI, Minergie-eco, Klima-aktiv, Qualitätsgeprüftes Passivhaus... Pojmovi su koji se susreću u razgovorima o novim građevinskim investicijama, a njemački institut Passivhaus ove godine obilježava 20 godina pasivne kuće. Pri svemu tome, čovjek se mora zapitati: čemu sve to? Tko trči za certifikatom, a tko smatra da se tu radi o stilu života?

Certifikat, odnosno kriteriji koje treba zadovoljiti, u prvom će se dijelu foruma postaviti u kontekst. Kad gledamo vrijednost neke zgrade ili kuće kroz cijeli vijek trajanja, je li jedan stupanj razlike u temperaturi potrebno postići ulaganjem od 100.000 kn u odnosu na 500 kn za neko pragmatično rješenje? Da li gradnja pasivne kuće počinje i završava certifikatom ili je stil života ipak kriterij višeg ranga? Što znači da je od 1648 kuća koje se nalaze u bazi podataka instituta Passivhaus samo 322 certificirano? Svoje mišljenje o ovim i nekim drugim pitanjima, na forumu će dati vlasnici i arhitekti dviju pasivnih kuća, jedne u Čepinu (investitor Lara Liović-Nadaždi, arhitektica Sabina Majdandžić, koja je trenutno u fazi projektiranja) i jedne u Sv. Ivanu Zelini (investitor Hrvoje Košćec koji već četiri godine živi u pasivnoj kući, arhitekt Toni Borković). Na forumu će sudjelovati i predstavnica banke Banco Popolare, Mirna Šipek Mlikotić koja će prokomentirati „zelene kredite“ i subvencije u kontekstu administrativni papir – stvarni učinak.

Svoju potporu ovogodišnjem forumu pružilo je i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te će se u njegovo ime svim prisutnima s nekoliko riječi obratiti i ravnatelj Uprave za graditeljstvo, gospodin Lino Fučić. Grad Zagreb također je uvidio važnost ovakvog događaja te će u njegovo ime prisustvovati Jadranka Veselić Bruvo, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Za sudionike će važan dio foruma biti interaktivna panel rasprava u kojoj, bilo glasom, putem Twittera ili SMS-a, očekujemo sudjelovanje svih prisutnih. Forum je platforma za izražavanje različitih stavova i opcija, te organizatori od prisutnih očekuju da izazovu predavače, izraze mišljenje, postave pitanja.

Na drugom dijelu foruma razgovarat će se o kriterijima održive gradnje, kako ih je zajedno s partnerskim sveučilištima, odredila zaklada Holcim Foundation for Sustainable Construction, a akteri su arhitekt Alan Pleština i četiri studenta Ivana Bilić-Nosić, Vedran Komlen, Monika Šabić i Nikola Runjavec sa svojom vizijom stambenog naselja EOS.

Na forumu će biti predstavljena i brošura s hrvatskim radovima prijavljenima na natječaj Holcim Awards, a izložba nagrađenih radova bit će postavljena na fakultetu od 11. do 18. studenog.


Holcim Hrvatska je dio Holcim Grupe, jednog od vodećih dobavljača cementa i agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), odnosno transportnog betona i asfalta, te usluga. Holcim Grupa zapošljava preko 80.000 radnika u više od 70 zemalja svijeta, temeljeći svoje cjelokupno poslovanje na načelima održivog razvoja.Holcim je međunarodna, uspješna tvrtka. Sposobni smo odrediti jasan fokus u svim našim segmentima, te smo na taj način sadašnjim i potencijalnim kupcima pouzdan partner i u teškim vremenima.* * * * * * *

Za komunikacije Holcima Hrvatska: Julija Škoro, 052 876 802, 098 299 172