ČESTO POSTAVLJANA PITANJA
Otpad iz Gospića
Spaljuje li se u Koromačnu otpad iz Gospića?
U Koromačnu se suspaljuje gorivo iz otpada koje sadrži neopasan otpad iz Gospića. Iz Gospića se prevozi neopasan otpad, u tvrtku Sekundar usluge d.o.o. u Pazin, gdje se stakloplastika i guma mehanički obrađuju zajedno s odgovarajućim otpadnim materijalom dobivenom uglavnom iz glomaznog otpada. Iz te obrade nastaje gorivo iz otpada, a tek ono dolazi u tvornicu u Koromačno. Cementna peć ne može koristiti neobrađen otpad, jer gorivo mora imati odgovarajuću veličinu čestica, stalnu ogrjevnu vrijednost i provjeren sastav. Samo tako rad peći je stabilan, a emisije i kvaliteta cementa pod kontrolom. U tvornici to gorivo zamjenjuje energiju ranije dobivenu iz ugljena i petrokoksa. Drugi dio neopasnog otpada iz Gospića čine ostaci mehaničke obrade, koji se u tvornici ne koriste kao gorivo, nego kao zamjenska sirovina u proizvodnji cementa.
Kakav otpad dolazi iz Gospića i kako se provjerava?
Iz Gospića dolazi neopasan otpad. Otpad iz Gospića se provjerava u tri koraka. Prvi put prije preuzimanja u Gospiću da se utvrde neopasna svojstva i potvrdi ključni broj otpada. Drugi put u našoj tvrtki za proizvodnju goriva iz otpada Sekundaru, gdje gotovo gorivo mora zadovoljiti europsku normu za kruta goriva iz otpada. Treći put u tvornici u Koromačnu, pri dostavi i tijekom doziranja u proizvodni proces kao i svako drugo gorivo koje koristimo. Gorivo koje ne zadovoljava te uvjete, ne koristi se. Državni inspektorat proveo je nadzor tvornice tijekom oporabe tog otpada i nije utvrdio nepravilnosti.
Koliko je otpada preuzeto i što je s ostatkom?
Prema odluci Vlade dosad je preuzeto 161,8 tona otpada, u devet kamiona. Preostala količina još uvijek se nalazi u Gospiću, u zgradi u kojoj trenutačno nije moguć siguran pristup. Kad se omogući sigurno preuzimanje, akreditirani laboratorij označit će i uzorkovati svaku od preostalih vreća prije njihova preuzimanja.
Je li uobičajeno da cementara koristi gorivo iz ovakvog otpada?
Da. Korištenje goriva iz otpada uobičajena je praksa u europskoj cementnoj industriji. U Koromačnu ga koristimo od 1999. godine, kad smo započeli s otpadnim automobilskim gumama. Otpadni materijal iz Gospića obrađuje se i provjerava na isti način kao i svaki drugi otpadni materijal od kojeg nastaje gorivo koje koristimo, u skladu s dozvolama koje propisuju koje vrste otpada smijemo koristiti i pod kojim uvjetima.
Zamjenska goriva
Zašto Holcim koristi otpad kao gorivo u proizvodnji cementa?
Za odvijanje endotermnih reakcija klinkerizacije u rotacijskoj peći nužna je temperatura materijala od oko 1.450 °C, uz prethodnu kalcinaciju sirovine u pretkalcinatoru na temperaturama iznad 850 °C. Supstitucijom fosilnih goriva (ugljen, petrokoks) zamjenskim gorivima osigurava se potrebna toplinska energija za održavanje procesa pečenja i stvaranje mineralnih faza klinkera, uz istodobnu dekarbonizaciju i smanjenje specifičnih emisija fosilnog CO₂.
Istodobno otpad koji se ne može reciklirati, a inače bi završio na odlagalištu, dobiva korisnu namjenu. Gorivo iz otpada se proizvodi izvan tvornice, u specijaliziranim pogonima za preradu otpada. Jedan od njih je proizvodni pogon tvrtke Sekundar u Pazinu, u kojem Holcim posredno, kroz tvrtku Geocycle, ima većinski udio. U tvornicu stiže gotovo zamjensko gorivo, koje koristimo kao izvor energije. Tako se otpad ne odlaže nego iskorištava, što je primjer kružnog gospodarstva.
Korištenje goriva iz otpada uobičajena je praksa u europskoj cementnoj industriji. U brojnim tvornicama cementa zamjenska goriva danas daju više od 90 - 95 posto potrebne energije.
Je li cementara spalionica otpada?
Ne. Cementara je tvornica za proizvodnju cementa. Za proizvodnju cementa potrebno je gorivo, a određene vrste pripremljenog otpada samo zamjenjuju tradicionalna goriva kao ugljen i petrolkoks. U procesu se tijekom proizvodnje nalazi samo 10% goriva i oko 90% sirovine tj. većinom lokalnog kamena.
U tvornicu cementa ne može doći bilo kakav otpad, nego samo vrste otpada navedene u dozvolama koje su sukladane specifikaciji kvalitete, što se prije korištenja analizira. Gorivo izgara u rotacijskoj peći na više od 1.450 °C i u pretkalcinatoru na više od 850 °C, uz zadržavanje plinova od najmanje dvije sekunde – isti uvjeti koje europski propisi traže za svaku termičku oporabu otpada u proizvodnji cementa.
Za razliku od spalionice, u proizvodnji cementa nakon izgaranja ne ostaje pepeo za odlaganje: mineralni dio goriva ugrađuje se u klinker, od kojeg se proizvodi cement. I tu treba nadodati da je kvaliteta cementa propisana harmoniziranom europskom normom, prema kojoj Holcim u Koromačnu proizvodi od 2013. godine.
Koliko dugo tvornica u Koromačnu koristi otpad kao gorivo?
Zahvaljujući Holcimovim iskustvima u Švicarskoj i drugim europskim državama, u Koromačnu smo energetsku oporabu otpada započeli 1999. godine, otpadnim automobilskim gumama. Tada smo s udrugom Zelena Istra vodili javnu kampanju „Ne gume u šume“. Danas se različita zamjenska goriva koriste gotovo tri desetljeća, uz stalni nadzor i javno objavljivanje emisija.
Koje vrste otpada koristite kao gorivo?
Zamjenske vrste goriva tvornice cementa u Koromačnu su:
neopasni otpad - gorivo iz otpada za glavni gorionik, gorivo iz otpada za pretkalcinator, mesno koštano brašno, osušeni mulj iz pročistača otpadnih voda (od 1999. do 2025. godine koristili smo i otpadne gume)
opasni otpad - otpadna ulja i emulzije.
Dodatno na zamjenska goriva, određene vrste otpada koristimo i kao zamjensku sirovinu (npr. ljevački pijesak, građevinski otpad, kotlovska šljaka, bijela troska) te kao dodatke u proizvodnji cementa (gips od odsumporavanja dimnih plinova, leteći pepeo, filtarska prašina te prašina iz izdvajanja klorida iz vlastite proizvodnje, granulirana troska iz visokih peći).
Koliko i kakvog otpada tvornica godišnje koristi kao gorivo i odakle dolazi?
Za proizvodnju na primjer 600.000 tona cementa godišnje možemo koristiti oko 50.000 tona zamjenskih goriva, čime dobivamo više od polovice potrebne toplinske energije. Najveći dio je gorivo iz otpada.
Jedan dio zamjenskih goriva dolazi iz županijskih centara za gospodarenje otpadom, poput Kaštijuna i Marišćine, od javnih komunalnih tvrtki Istarske te Primorsko goranske županije i od različitih poslovnih subjekata. Drugi dio zamjenskih goriva dolazi iz Italije, Slovenije i Austrije, u skladu s dozvolama te propisima o prekograničnom prijevozu otpada.
Na temelju koje dozvole tvornica koristi gorivo iz otpada?
Sva zamjenska goriva i sirovine koristimo na temelju okolišne dozvole i dozvole za gospodarenje otpadom koje izdaju nadležna tijela. U njima su propisane vrste otpada koje smijemo koristiti i granične vrijednosti emisija. Dozvole su javno dostupne na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije i u Registru djelatnosti gospodarenja otpadom.
Dodatno na zakonske obaveze, Holcim Grupa ima propisani interni sustav koji svaka tvornica mora zadovoljiti kako bi počela upotrebljavati zamjenska goriva i sirovine. Sustav se zove ACert i ima propisane obaveze za skladištenje, zaštitu od požara, analize i druge procedure za osiguranje stručnog postupanja i upravljanja.
Kako nastaje gorivo iz otpada?
Gorivo iz otpada proizvodi se u županijskim centrima za gospodarenje otpadom ili u drugim postrojenjima za obradu otpada. Iz neopasnog otpada najprije se izdvoji sve što se može reciklirati, a ostatak se mehanički obrađuje i usitnjava. Zatim se miješa s drugim usitnjenim otpadnim materijalima kako bi gorivo imalo ujednačenu kvalitetu i ogrjevnu vrijednost. Gotovo gorivo iz otpada mora zadovoljiti europsku normu za kruta goriva dobivena iz otpada i tehničke specifikacije tvornice.
Na koji način se otpad obrađuje prije oporabe u tvornici?
Dio zamjenskih goriva dolazi već pripremljen i izravno se skladišti u zatvorenim spremnicima. Drugi dio priprema se u postrojenju tvrtke Sekundar u Pazinu, gdje se mehanički obrađuje. Obrada je potrebna kako bi gorivo imalo odgovarajuću veličinu čestica za doziranje, stalnu ogrjevnu vrijednost i ostala svojstva potrebna za proizvodnju cementa.
Kako provjeravate sastav goriva iz otpada prije nego što ga koristite?
Svako zamjensko gorivo prolazi kroz najmanje tri analize kako bismo bili sigurni da odgovara dozvolama i specifikacijama: u procesu kvalifikacije za svakog novog dobavljača, prilikom dostave za svaki kamion ili kroz kompozitni uzorak, te tijekom doziranja u naš proizvodni proces.
Analize rade naši laboratoriji i stručni tim prema planu kontrole kvalitete, a s obzirom na zabrinutost javnosti za neopasni otpad iz Gospića dodatno je analize radio i akreditirani laboratorij. Prate se svi parametri kako bi se potvrdila sukladnost specifikaciji (ogrjevna vrijednost i udio vlage, klorida, pepela, žive, teških metala). Zamjensko gorivo koje ne zadovoljava uvjete reklamira se dobavljaču i dogovaraju se akcije za poboljšanje kvalitete.
Gdje se skladišti gorivo iz otpada?
Sva zamjenska goriva dopremaju se u zatvorenim kamionskim prikolicama ili cisternama. Svaka vrsta ima svoj zaseban, zatvoreni skladišni prostor, a doziranje u proizvodni proces također se odvija kroz potpuno zatvoreni i automatiziran sustav u koji smo zajedno s pretkalcinatorom, uložili preko 35 milijuna eura.
Nastaju li pri korištenju goriva iz otpada ostaci ili nusproizvodi?
Ne, tijekom procesa proizvodnje cementa ne nastaje otpad koji bi trebalo naknadno zbrinjavati ili odlagati. Zbog vrlo visokih temperatura u peći pepeo koji preostane nakon izgaranja u potpunosti se veže u klinker, od kojeg se proizvodi cement.
U peći se u svakom trenutku nalazi oko 90 % sirovine tj. većinom lokalnog kamena i oko 10 % goriva. Zato pažljivo kontroliramo sastav svih ulaznih materijala, da bismo osigurali emisije ispod graničnih vrijednosti i kvalitetu cementa prema europskoj normi.
Da li je cement iz Koromačna siguran?
Da. Cement proizveden uz korištenje zamjenskih goriva i sirovina potpuno je siguran. Njegova sigurnost izravno se jamči sustavom normizacije i stalne kontrole. Svaki cement na tržištu mora biti u potpunosti sukladan europskoj normi EN 197-1, koja propisuje njegov kemijski sastav, fizikalna i mehanička svojstva, neovisno o tome koji je energent korišten u proizvodnji. Klinker kao poluproizvod i cement podliježu svakodnevnim testiranjima, a redovito ga uzorkuju i analiziraju ovlaštene certifikacijske kuće.
Kakva je veza Holcima i tvrtke Sekundar?
Sekundar Usluge d.o.o. iz Pazina tvrtka je za gospodarenje otpadom koja, između ostalog, proizvodi i gorivo iz otpada. Kako bismo osigurali stalnu kvalitetu goriva iz domaćih izvora, Geocycle Hrvatska d.o.o., društvo u vlasništvu Holcima (Hrvatska) d.o.o., krajem 2024. postao je većinski vlasnik Sekundara. Time u tvornici možemo oporabiti veće količine domaćeg, istarskog otpada. Sekundar je zasebna pravna osoba s vlastitom upravom i vlastitim dozvolama za gospodarenje otpadom.
Proizvodni proces
Što je pretkalcinator i zašto je ugrađen?
U proizvodnji cementa, pretkalcinator je procesna oprema ugrađena između izmjenjivača topline i rotacijske peći. Njegova osnovna funkcija je da se u njemu odvija najveći dio procesa kalcinacije vapnenca, odnosno razgradnje kalcijeva karbonata (CaCO₃) na kalcijev oksid (CaO) i ugljikov dioksid (CO₂), prije nego što materijal uđe u rotacijsku peć.
Pojednostavljeno rečeno: pretkalcinator preuzima velik dio toplinskog opterećenja koje bi inače morala odraditi rotacijska peć.
Ugrađen je kako bi se unaprijedio proizvodni proces i smanjila emisija CO₂.
Što je pokusni rad pretkalcinatora, koliko traje i koje granične vrijednosti vrijede?
Pokusni rad je propisano razdoblje u kojem se novo postrojenje provjerava i optimizira u stvarnom radu. Pokusni rad pretkalcinatora počeo je 9. studenoga 2025. s planiranim završetkom u studenome 2027.
Tijekom pokusnog rada vrijede iste granične vrijednosti emisija kao i u redovnom radu, a propisane emisije se mjere kontinuirano i povremeno te javno objavljuju.
Kako se pročišćavaju dimni plinovi?
Najvažniju ulogu u kontroli plinova imaju kemijske analize svih materijala koji ulaze u proces proizvodnje cementa. Dimni plinovi prije izlaska kroz dimnjak prolaze kroz vrećaste filtere. Filtersko postrojenje je zgrada na tri kata koja sadrži 3 tisuće i 72 vreće, svaka vreća visoka je 3 i pol metra. Za smanjenje dušikovih oksida koristi se SNCR postrojenje (engl. SNCR = Selective Non-Catalytic Reduction), koje dozira otopinu uree u kalcinator. Sumporni i klorni spojevi velikim se dijelom vežu na sirovinu, koja je po prirodi lužnata i ugrađuju u klinker. Dodatno, imamo i postrojenje za izdvajanje klorida.
Koliko se često mijenjaju filteri?
Filteri se kontinuirano nadziru, a filterski elementi mijenjaju se prema planu održavanja i prema stanju koje pokazuju mjerenja. Ispravnost rada filtera vidljiva je i iz kontinuiranog mjerenja emisija prašine, koje su znatno ispod granične vrijednosti. Razinu svih ostalih onečišćujućih tvari ograničavamo kemijskim analizama svih materijala koji ulaze u proces proizvodnje cementa.
Je li ono što se vidi iznad dimnjaka dim?
Bijeli trag iznad dimnjaka najvećim je dijelom vodena para. Nastaje kondenzacijom kad topli plinovi dođu u dodir s hladnijim vanjskim zrakom, pa je posebno vidljiv zimi, pri niskim temperaturama. Bijeli trag je sad više vidljiv jer gorivo iz otpada sadrži više vlage od petrolkoksa i zbog više vode potrebne za hlađenje plinova izgaranja.
U nekim vremenskim prilikama tvornica po noći izgleda kao u oblaku prašine, međutim radi se o vodenoj magli. Naime, vanjska površina rotacijske peći ima temperaturu od oko 400 °C pa se tijekom kišnog razdoblja voda koja pada po površini peći na toj temperaturi pretvara u maglu.
Emisije se kontinuirano i povremeno mjere, a mjerenja su ispod granične vrijednosti.
Emisije
Koje emisije mjerimo?
Kontinuirano mjerimo emisije prašine, dušikovih oksida, sumporovog dioksida, klorovodika, ukupnog organskog ugljika, žive i amonijaka. Dva puta godišnje, putem ovlaštenih laboratorija, mjere se dioksini i furani, kadmij i talij, teški metali i vodikov fluorid. Takav način kontinuiranih i povremenih mjerenja propisan je i u EU Direktivi o industrijskim emisijama.
Iako nije zakonska obaveza, zbog dodatne kontrole emisija, Holcim je 2020. godine dobrovoljno uložio 1 milijun kuna (oko 133.000 EUR) u kontinuirano mjerenje žive. Kroz proces procjene utjecaja na okoliš 2022. godine prihvatili smo da kontinuirano mjerenje žive postane naša obaveza.
Dodatno, iako nije zakonska obaveza, Holcimov standard propisuje da dva puta godišnje mjerimo benzen.
Koliko tvornica emitira i tko to prati?
Podaci o mjerenjima za one emisije koje se kontinuirano mjere, već 20 godina se automatski prenose svaki dan i javno su dostupni u informacijskom sustavu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (poveznica). Na zahtjev Radne skupine za praćenje kvalitete zraka u Koromačnu od listopada 2026. godine polusatne vrijednosti emisija automatski se prenose na stranicu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije (poveznica). Rezultati povremenih mjerenja javno su objavljeni na web stranici Holcima Hrvatska (poveznica).
Prema rezultatima kontinuiranih i povremenih mjerenja, emisije su i u 2026. unutar graničnih vrijednosti iz okolišne dozvole.
Rad tvornice nadzire Državni inspektorat, a povremena mjerenja provode ovlašteni akreditirani laboratoriji.
Što su granične vrijednosti emisija i tko ih propisuje?
Granične vrijednosti su najveće dopuštene koncentracije pojedinih tvari u plinovima, koje su za svakog proizvođača utvrđene okolišnom dozvolom. Zakonodavni okvir koji propisuje način određivanja graničnih vrijednosti za tvornice cementa koje suspaljuju otpad je: EU Direktiva o industrijskim emisijama, zatim EU zaključak o najboljim raspoloživim tehnikama, a u Hrvatskoj Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 42/21). Prema tom zakonodavnom okviru za proizvodnju cementa sukladnost se ocjenjuje na temelju srednjih dnevnih vrijednosti, izračunatih iz kontinuiranih mjerenja.
Gdje se mogu vidjeti podaci o emisijama i kako se prenose?
Podaci kontinuiranog mjerenja javno su dostupni na:
• Informacijski sustav Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije – polusatne i dnevne vrijednosti, koje se automatski prenose svaki dan već gotovo 20 godina te dodatno mjesečni i godišnji izvještaji -> iszz.azo.hr/stacion/mjer.html?tip=Kontinuirana&vid=5&cid=27
• Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije – polusatne vrijednosti, uz razmjenu podataka sa serverom svakih pet minuta, od 12. listopada 2026. -> nzzjziz.hr/mjerenje/cems/
• Holcim Hrvatska – dnevni prosjeci i rezultati povremenih mjerenja
• Polusatne vrijednosti
• Rezultati se objavljuju i na ekranu ispred tvornice.
Zašto u tablicama ponekad nedostaju podaci?
Podaci se automatski prenose iz programa kontinuiranog mjerenja emisija. Ako u tablici dnevnih vrijednosti postoji prazan red, to znači da peć taj dan nije radila više od polovice dana, pa nije moguće izračunati dnevnu vrijednost emisija. Ako u tablici polusatnih vrijednosti nije vidljivo mjerenje, znači da duže od 15 minuta nije bilo mjerenja, pa nije bilo moguće izračunati polusatni prosjek. Rijetko se može dogoditi i tehnički prekid u automatskom prijenosu podataka u sustav Ministarstva. Podaci su i tada zabilježeni u našem mjernom sustavu, a prijenos se naknadno uspostavlja u suradnji s Ministarstvom.
Što je TOC, kako se mjeri i zadovoljava li tvornica granične vrijednosti?
TOC (ukupni organski ugljik) zbirna je mjera organskog ugljika u emisijama iz dimnjaka i mjeri se kontinuirano.
EU Direktiva o industrijskim emisijama propisuje 10 mg/Nm³ za emisije TOC-a iz suspaljivanja otpada. Dodatno, TOC potječe i iz organskih tvari koje se prirodno nalaze u sirovini, laporu iz kamenoloma. Zato EU Direktiva dopušta odstupanje od opće granične vrijednosti kad se dokaže da TOC potječe iz sirovine, što se u Koromačnu redovito provjerava mjerenjima sa i bez korištenja zamjenskih goriva. Za Koromačno je okolišnom dozvolom propisana vrijednost od 35 mg/Nm³ i emisije su unutar te vrijednosti. Tvornica cementa u Koromačnu raspolaže sirovinom visoke kvalitete, a granične vrijednosti emisija koje su za nju propisane, među strožima su u odnosu na javno dostupne podatke za druge tvornice cementa u Hrvatskoj i Europi koje smo pregledali.
Dodatno, iako nije zakonom obavezno već prema Holcimovom standardu, dva puta godišnje mjerimo i benzen, koji je u svim mjerenjima bio oko 1 mg/m³.
Mjere li se dioksini i furani?
Da. Sukladno EU direktivi o industrijskim emisijama i najbolje raspoloživim tehnikama te okolišnoj dozvoli, dioksine i furane dva puta godišnje mjeri ovlašteni akreditirani laboratorij i svi dosadašnji rezultati bili su ispod graničnih vrijednosti.
Trenutno se ne može nabaviti oprema za kontinuirano praćenje dioksina i furana, već se raspoloživi sustavi temelje na dugotrajnom uzimanju uzoraka. To znači da se uzorci prikupljaju određeno vrijeme, npr. kroz mjesec dana i onda se taj kompozitni uzorak šalje na analizu.
Kao što smo 2020. godine dobrovoljno uložili 1 milijun kuna (oko 133.000 EUR) u kontinuirano mjerenje žive, tako smo i sad spremni razmotriti češće uzorkovanje dioksina i furana te objavu rezultata.
Može li se posjetiti tvornica?
Da. Rado ugošćujemo građane, škole, udruge, stručnjake i medije koji žele vidjeti kako tvornica rad i kako se proizvodi cement. Dan otvorenih vrata tradicionalno organiziramo od 1995. godine.
Posjet se može dogovoriti radnim danima na holcim-hrvatska@holcim.com. Zbog sigurnosti za posjetu je važno imati duge nogavice i čvrste ravne cipele, a osnovnu zaštitnu opremu mi osiguravamo.
Kako mogu prijaviti neugodan miris, prašinu ili postaviti pitanje o radu tvornice?
Svaku prijavu shvaćamo ozbiljno. Neugodan miris, prašinu ili drugu pojavu možete prijaviti vođi smjene na 098 299 166 (odgovaramo od 0 do 24 sata) ili na holcim-hrvatska@holcim.com (odgovaramo radnim danom). Molimo da navedete točno vrijeme, mjesto i opis pojave, jer je tako možemo povezati s podacima o radu postrojenja i utvrditi uzrok.
Na isti kontakt možete poslati i svako pitanje o radu tvornice, a nastojati ćemo odgovoriti u roku od 5 radnih dana. Osobne podatke iz prijava i upita obrađujemo u skladu s našom obavješću o privatnosti podataka (https://www.holcim.hr/privatnost-podataka)
Kvaliteta zraka i nadzor
Kako se prati kvaliteta zraka oko tvornice?
Kvaliteta zraka koji ljudi udišu prati se odvojeno od emisija iz dimnjaka. Holcim je dobrovoljno 2006. godine uložio 600 tisuća kuna (oko 80 tisuća EUR) u automatsku mjernu postaju u Brovinju, čija je lokacija određena stručnim elaboratom na temelju meteoroloških podataka. Mjernom postajom upravlja i održava je Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije -> poveznica na rezultate mjerenja.
Tijekom oporabe otpada iz Gospića privremeno je tijekom listopada i studenog postavljena i mjerna postaja u samom Koromačnu. Izvještaje o rezultatima mjerenja možete pogledati ovdje.
Kakva je kvaliteta zraka u Koromačnu?
Kvaliteta zraka je vrlo dobra. Prema svim dosadašnjim izvješćima za postaju u Brovinju zrak je prve kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen, osim za prizemni ozon – što je uobičajeno i u drugim mediteranskim mjestima i na otocima. Vrlo dobru kvalitetu zraka bilježi i nova mjerna postaja u Koromačnu.
Tko nadzire rad tvornice i koliko često?
Rad tvornice nadzire Državni inspektorat, prema godišnjem planu koordiniranih inspekcijskih nadzora, kao i kroz tematske i izvanredne nadzore. U 2026. imali smo više nadzora inspekcije zaštite okoliša, redovne i prema prijavama. 20. i 21.9.2026. održan je nadzor vezan za oporabu otpada iz Gospića te je provjereno gospodarenje i uzorkovanje otpada, tehnološki procesi, kontrola mjerenja emisija u zrak iz nepokretnog izvora. Od drugih nadzora imali smo elektroenergetsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom, veterinarsku inspekciju, rudarsku inspekciju, vodopravnu inspekciju, inspekciju radnog prava te dvije inspekcije zaštite na radu. U tim nadzorima nisu utvrđene nepravilnosti.
Dodatno, nadzori koji su propisali mjere su sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite od požara, vatrogastva i civilne zaštite gdje je nadzorom utvrđena potreba za obnovom periodičkih ispitivanja i servisa. Sva potrebna ispitivanja i servisi su provedeni te je kontrolnim nadzorom utvrđeno da su provedene sve propisane mjere.
Klima i budućnost tvornice
Kako tvornica smanjuje emisije CO₂?
U proizvodnji cementa oko 40% emisija CO₂ nastaje izgaranjem goriva, a oko 60% kroz proces kalcinacije, kad se kamen vapnenac taljenjem pretvara u klinker. Zato smanjenje emisija gradimo u nekoliko koraka.
Zamjenska goriva umjesto fosilnih: od 1999. dio ugljena i petrolkoksa zamjenjujemo zamjenskim gorivima i danas tako dobivamo više od polovice potrebne energije. Ulaganje od 35 milijuna EUR u pretkalcinator služi da bismo smanjili upotrebu fosilnih goriva i emisije CO2.
Cement s manje klinkera: od 1999. godine dio klinkera zamjenjujemo drugim mineralnim dodacima, kao što su leteći pepeo iz TE Plomin ili troska. Mineralni dodaci koji se mogu koristiti u proizvodnji cementa propisani su europskom normom za cement.
Dugoročno: CO₂ koji nastaje taljenjem vapnenca moguće je spriječiti ulaganjem u hvatanje i trajno skladištenje CO₂, na čemu se temelji projekt KOdeCO net zero.
Ovim mjerama doprinosimo europskim i hrvatskim ciljevima dekarbonizacije tj. smanjenja emisija CO2 kao i obavezama iz zakonodavnog okvira za spriječavanje klimatskih promjena.
Što je KOdeCO net zero i u kojoj je fazi?
KOdeCO net zero projekt je hvatanja, ukapljivanja i trajnog skladištenja CO₂ iz tvornice u Koromačnu. Planirano je hvatanje oko 370 tisuća tona CO₂ godišnje, koji bi se brodovima prevozio na trajno skladištenje pod morskim dnom u plinske ili naftne bušotine koje će se u narednim godinama otvoriti kao trajna skladišta CO₂.
Zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš povukli smo kako bismo uvažili zahtjeve lokalne zajednice da se planirana luka i popratni objekti izmjeste dalje od kuća i plaža, za što je potrebno izmijeniti prostorni plan.
Zašto je takav projekt nužan za cementnu industriju?
Dekarbonizacija cementa i građevinskog sektora ključna je za postizanje cilja klimatske neutralnosti Europske Unije do 2050. godine, u skladu s EU Zakonom o klimi i EU Planom za čistu industriju.
Hvatanje, upotreba ili skladištenje CO2 uključeno je u industrijsku i klimatsku politiku EU-a kao rješenje za industrijsku dekarbonizaciju, smanjenje preostalih emisija i uklanjanje ugljika iz atmosfere. Primarni zakonodavni akti i strateški politički okviri koji oblikuju europski sustav hvatanja CO2 uključuju:
Direktivu o hvatanju i skladištenju ugljika (koja uređuje geološko skladištenje CO2 sigurno za okoliš)
Akt o industriji s nultom neto stopom emisija (koji utvrđuje pravila za uspostavu lanca vrijednosti CO2)
Strategiju industrijskog upravljanja ugljikom (koja definira viziju EU-a za integrirano jedinstveno tržište CO2)
Sustav trgovanja emisijama EU-a (EU ETS, kao glavni ekonomski pokretač primjene tehnologije hvatanja ugljika).
U Europi je trenutno u razvoju 44 projekata hvatanja ugljika u 15 država koje je EU Inovacijski fond izabrao za sufinanciranje (izvor podataka s opisom projekata), a jedan od njih je i KOdeCO net zero projekt. Dodatno na stranici organizacije Clean Air Taskforce možete pogledati kartu svijeta gdje su označene sve lokacije gdje se hvatanje već radi i projekti u razvoju.
Sigurnost se temelji na industrijskim praksama upotrebe tekućeg CO2 za povećanje iscrpka nafte, iza kojih stoji više desetljeća zakonski reguliranog transporta cjevovodima. Jedan takav projekt nalazi se u Ivanić Gradu u Hrvatskoj.
Danas se ta iskustva koriste za smanjenje industrijskih emisija. Hvatanje i skladištenje ugljika europsko zakonodavstvo prepoznaje kao jednu od tehnologija za smanjenje emisija ugljika i ublažavanje klimatskih promjena, primjerice Uredba EU o utvrđivanju prijelaznog klimatskog cilja Unije za 2040. godinu.